Bagdalske priče

Miloš Đurović – preko Principa do Stefana Nemanjića

Miloš je rođen u Kruševcu 1991. godine. Svoje prve pozorišne uloge ostvaruje kao član glumačke sekcije u Gimnaziji. Završio je osnovne studije glume na Fakultetu dramskih umetnosti u Beogradu i upisao master studije. U prvoj sezoni serijala "Nemanjići" veliku pažnju privukao je Miloš Đurović koji u seriji glumi Stefana Nemanjića i zaljubljuje se u svoju sestru Rašku.

Olja Lević, još jedna zvezdana Kruševljanka

Olja Lević rođena je 1990. godine u Kruševcu, u kome je završila društveno-jezički smer gimnazije. Prvi dodir sa glumačkom umetnošću, ostvarila je u sekciji svoje škole, a potom je kao amaterska članica Kulturnog centra, nastupala u predstavama nezaobilaznog Kruševačkog  pozorišta.

Olja danas - foto: facebook

"Derviš i smrt" Kruševačkog pozorišta (1996)

Fantastična ekipa velikana kruševačkog i srpskog glumišta na istoj sceni - Milija Vuković, Đuza Stojiljković, Vojin Ćetković, Ciga Jerinić, Saša Petronijević, Duka Jovanović, Nebojša Vranić, Ana Sakić... i predstava Nebojše Bradića koja je fascinirala srpsku javnost. Ovaj snimak je kruševačko kulturno blago od izuzetnog značaja!

Miki Stamenković - Čarapan koji je stvarao srpski film

Velikan srpske filmske i pozorišne režije Miomir Miki Stamenković rođen je u Kruševcu, 31. oktobar 1928, a napustio ovaj svet u Beogradu, 20. decembar 2011. Mikijevi igrani filmovi neki su od prvih u našoj kinematografiji utemeljeni na matrici žanra i žanrovskih struktura, u njegovom slučaju radi se o žanru ratnog, partizanskog filma, na jednoj strani, te kriminalističkog filma na drugoj. 

Znamenite kruševačke porodice: Ljotići i Zojići

Ljota Janjić (1794-?), mehandžija, doselio se iz Arcista u Kruševac još u vreme Turaka. Imao je sinove Zoju i Nikolu. Porodica je živela u zajednici do 1867. godine, kada je dovršena gradnja hotela Pariz, a onda su njegovi potomci odlučili da se podele. Pošto je Zoja umro pre 1863. godine, Nikola je nosilac domaćinstva (PS, 1864, 339).

Zoja Ljotić (1814-?) ima Paskalja, Janju, Ljotu, i Dimitrija. Od Paskalja su Paskaljevići, Ljotini potomci su Ljotići. Paskalj Z. Zojić (1836-1906), otvorio je bakalsku radnju pod firmom Paskalja Zojića i Sina koju njegovi potomci drže do 1928. godine na levoj strani Trga kosovskih junaka a onda su prešli na desnu stranu istog Trga u novi lokal. 

Paskalj sa suprugom Stamatom imao sina Mihaila (1866-1919), a Mihailovi sinovi su Dimitrije (1886 - 1973), Zoja (1892 - 1961) i Đorđe (1893 - 1918). Dimitrije nije imao dece, a Đorđe se nije ženio. Zoja je imao sina Mihaila Batu Paskaljevića (1923-2004) i ćerku Anicu. Bata Paskaljević, jedan u nizu velikih glumaca iz Kruševca, ima sina Zoju koji je biznismen u Diseldorfu.

Kruševljani: Mihajlo Bata Paskaljević i Miodrag Petrović Čkalja u kultnom filmu "Bog je umro uzalud"

Svetolik Skale Mitić - još jedna podbagdalska legenda

Vele da je mršavi dečak Skale istekao u veliki svet iz porodičnog doma koji se nalazio na jedva stotinak metara od Spomenika, kad se krene put Bagdale - pa sa leve strane. Nostalgičari i ljubitelji ozbiljnih dokumentarnih televizijskih programa, rađenih nekada na TV Beograd, koji pomno prate "Trezor" najčešće će se sresti i uživati u nekoj od njegovih bezbrojnih autorsko-voditeljskih kreacija...

Pages

O Nama

Restoran se nalazi iznad grada na istoimenom brdu usred listopadne šume. Raspolaže zatvorenom salom sa 150 mesta i baštama koje mogu da prime i ugoste više od 300 posetilaca.

Enterijer restorana ima odvojen biznis deo i zbog toga je idealan za organizovanje seminara, prezentacija, poslovnih sastanaka.

Kontakt

Adresa

  • Restoran Bagdala
    Prvomajska bb
    Kruševac, Srbija

  • 43°34'32.0"N 21°19'08.4"E