Spomenik, rad vajara Milivoja Mićića, postavljen je 1970. godine, blizu mesta "Orasi", gde su se prvi put sastali radnici Kruševca da proslave svoj praznik, Prvi maj, davne 1896. Spomenik "Rađanje radničke klase u Kruševcu" visok je tri metra, a izliven u poliranoj bronzi.
Na kamenom cvetu - postolju učvršćena je metalna kugla kao simbol univerzalnosti ideje o ujedinjenju radničke klase celog sveta.
U starim zapisima naćiće se tragovi o "šumovitom bregu" koji je zakrilio Kruševac sa zapadne strane: krajem XVIII i početkom XIX veka, zatravljen, sa krčevinama i senovitim hrastovima ispod kojih se provodi "teferič".
Na Bagdali su, tih godina, priređivane i trke spahijskih konja, a stari hrastovi sečeni zarad gradnje konaka Vrančevića (danas - Kuća Simića), hanova i kuća. Sledom istorijskih događaja, hrastovinu sa Bagdale koristiće i Kruševljani, ponajpre za izradu vrata na crkvi Lazarici.
Ovo je jedini znani fotos široke panorame Kruševca, snimljen pre septembra 1903. godine sa Bagdale (iznad današnje ulice Vule Kačarevića).
Razglednicu je izdao Mladen Nikolić, knjižar iz Kruševca, koga vidimo u levom uglu sa prijateljem. Među, najčešće, prizemnim zgradama dominiraju tri zdanja, koja najavljuju budućnost velikog grada. Crkva Lazarica je još u starom "ruhu", zgrada Načelstva tek završena (dvorište još neraščišćeno), a na desnoj strani je Kasarna "Car Lazar".
Ako niste znali u Kruševcu živi John Wayne. Reč je zapravo o grupi, čiji je vokal Miljan Marković, ujedno književnik mlađe generacije, jedan baš reprezentativni, multitalentovani Bagdalac. Upravo su objavili video "U njenom džepu"!
Po legendi, na ovom uzvišenju predstavnici turskog dvora razapeli su svoje šatore, čekajući da kneginja Milica odluči da li će poslati svoju najmlađu kćer Oliveru u Carigrad, jer je sultan Bajazit želeo njome da se oženi.
Naziv Bagdala, po jednoj verziji, nastao je od persijske reči "Bagda-Alah" - "Božanski pogled", po drugoj je u pitanju turska reč istog značenja, dok po trećoj znači "Božanski vrt"...
Po predanju Bagdalu je krstio Mustafa hadži-Kalfa poznat i kao Ćatib Čelebija, turski geograf, istoričar i bibliograf iz XVII veka, koji se obilazeći Kruševac popeo na obližnje brdo i ostao zatečen pogledom koji se sa njega pružao.
Po svoj prilici, najstarija razglednica Kruševca. Rađena je 1896. godine, verovatno po grafici Feliksa Kanica.
Pogled na Kruševac sa severa. U zadnjem planu su slobodnije naglašeni obrisi Bagdale.
Restoran se nalazi iznad grada na istoimenom brdu usred listopadne šume. Raspolaže zatvorenom salom sa 150 mesta i baštama koje mogu da prime i ugoste više od 300 posetilaca.
Enterijer restorana ima odvojen biznis deo i zbog toga je idealan za organizovanje seminara, prezentacija, poslovnih sastanaka.
