Stojan Protić, najveća kruševačka politička figura
Ivan St. Rizinger
Petak, 26. Maj 2023.

Stojan Protić (Kruševac, 28. 01. 1857 - Beograd, 28. 10. 1923), gimnaziju je pohađao u Kruševcu i Kragujevcu. Filozofski fakultet (Istorijsko-filološki odsek) u Beogradu. Sudski činovnik i profesor istorije u gimnaziji do 1882. godine. Saradnik i urednik lista Samouprava od 1882. godine.

Pokrenuo list Odjek 1884. godine. Sekretar Velikog ustavotvornog odbora 1888. godine. Sekretar, potom načelnik u Ministarstvu unutrašnjih dela od 1889. godine. Predsednik poreske uprave je do 1892. godine. Privremeni upravnik grada Beograda 1893. godine. Predsednik poreske uprave 1894. godine. Pokrenuo i uređivao list Delo. Predsednik poreske uprave 1897. godine. Član Samostalne monopolske uprave i narodni poslanik 1901. godine. Ministar unutrašnjih dela (1903-1905; 1906-1907; 1910-1911 i 1912-1914), ministar finansija (1909-1912 i 1917-1918), ministar inostranih dela (1918) i prvi premijer Kraljevine SHS (1918-1919) i 1920. godine. Objavio veliki broj radova iz istorije. Najkrupnija politička figura iz Kruševca.

Stojan Protić je još jedan čovek iz Kruševca (posle Pavla Mutavdžića, Jevrema Prištevca i Koste Rakičića) koji je svojim angažmanom bitno uticao na uređenju i izgled Vrnjačke Banje. “Kad je Stojan Protić, ministar unutrašnjih dela, posetio Vrnjačku Banju 1905. godine, on se zgranuo kad je sagledao one straćare – čatrlje koje su se nanizale duž glavne staze, od tadašnjeg hotela Sotirović pa do državnog paviljona, gde se nalazi prijavno odeljenje. Te nehigijenske zgrade Stojan Protić je jednim potezom pera slistio s lica zemlje. Čim se vratio u Beograd odmah je naredio da se sve te zgrade sruše u najkraćem vremenu, u interesu ugleda Banje i narodnog zdravlja. Čim su za ovu odluku ministrovu saznali sopstvenici zgrada, odmah su došli u vrnjački telegraf sa poslanikom sreza trsteničkog i predali depešu za ministra Protića, moleći ga da povuče svoju odluku, ali to nije ništa pomoglo. Protić je ostao sebi dosledan. Slučaj je hteo da ovu ministrovu naredbu izvrši Marko Karamarković, pisar sreza trsteničkog, sin onoga Mate Karamarkovića profesora kruševačke Gimnazije, koji je zajedno sa Pavlom Mutavdžićem, okružnim načelnikom, još u prvoj polovini 1868. godine, napisao i potpisao proglas za upis u Osnovatelno društvo kiselo-vruće vode u Vrnjcima” (Politika, 31. jul 1933, str. 9). 

Stojan je imao sinove Milana, državnog činovnika, i Dušana (1900-1918), maturanta srpske gimnazije u Nici, i ćerku Micu, udata za Radomira Kopšu. 

Izvor: ZNAČAJNI LjUDI KRUŠEVCA (1833-1944), autor: Milorad Sijić

Dodaj komentar

O Nama

Restoran se nalazi iznad grada na istoimenom brdu usred listopadne šume. Raspolaže zatvorenom salom sa 150 mesta i baštama koje mogu da prime i ugoste više od 300 posetilaca.

Enterijer restorana ima odvojen biznis deo i zbog toga je idealan za organizovanje seminara, prezentacija, poslovnih sastanaka.

Kontakt

Adresa

  • Restoran Bagdala
    Prvomajska bb
    Kruševac, Srbija

  • 43°34'32.0"N 21°19'08.4"E